Pravilnik o uređivanju i izdavanju časopisa Zbornik radova
Pravnog fakulteta u Novom Sadu
SADRŽAJ:
Naučna politika Zbornika radova
Učestalost objavljivanja, označavanje volumena, svezaka i stranica
Kataloški zapis (CIP)Kataloški zapis (CIP)
Obavezni primerci i distribucija
III POSTUPAK UREĐIVANjA I RECENZIRANjA
Sistem za onlajn uređivanje i publikovanje časopisa
Prihvatanje rukopisa za objavljivanje
Izmene u naslovu ili tekstu rada
Naziv ustanove autora (afilijacija)
Identifikator digitalnog objekta (DOI)
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC)
Navođenje (citiranje) u tekstu
Postupak sa nelegitimnim radovima
VII PRAVA I OBAVEZE AUTORA I TREĆIH LICA
Na osnovu člana 94. stav 2. Statuta Pravnog fakulteta u Novom Sadu(del. br. 0101-1/5 od 17. 10. 2018. godine, izmene i dopune 03. 06. 2020. godine), Savet Pravnog fakulteta u Novom Sadu na sednici održanoj 25. februara 2021. godine, doneo je
P R A V I L N I K
O UREĐIVANjU I IZDAVANjU ČASOPISA
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu
I OPŠTE ODREDBE
Naučni časopis
Član 1
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu (u daljem tekstu Zbornik radova) je naučni časopis koji objavljuje do sada neobjavljene naučne i stručne radove iz područja prava i drugih srodnih društvenih nauka i time doprinosi promociji i razvoju nauke, struke, naučnoistraživačkog rada i visokoškolskog obrazovanja.
Uporedni naslov časopisa na engleskom jeziku glasi Collected Papers.
Izdavač časopisa
Član 2
Izdavač Zbornika radova je Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, preko svog izdavačkog centra.
Urednik Zbornika radova mora da ima naučno, odnosno nastavno zvanje.
Naučna politika Zbornika radova
Član 3
Zbornik radova pripada naučnom polju društveno-humanističkih nauka, preciznije rečeno naučnoj oblasti društvenih nauka i užoj naučnoj oblasti pravnih nauka. Pretežnim delom usmeren je ka nacionalnom pravnom sistemu, ne zapostavljajući, pri tome, potrebu za proučavanjem međunarodnog i uporednog prava.
Osnovna uloga Zbornika radova ogleda se u tome da naučnoj i stručnoj javnosti, zakonodavcu i pravnoj praksi stavi na raspolaganje rezultate naučnih istraživanja prvenstveno posvećenih aktuelnim pravnim i širim društvenim problemima.
Zbornik radova treba da ostvari naučnu, obrazovnu i društvenu funkciju.
Način objavljivanja
Član 4
Zbornik radova se objavljuje u štampanom i u elektronskom obliku.
Brojčane oznake časopisa
Član 5
Zbornik radova poseduje međunarodni broj serijske publikacije (ISSN), elektronski međunarodni broj serijske publikacije (eISSN) i međunarodni broj Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK).
Učestalost objavljivanja, označavanje volumena, svezaka i stranica
Član 6
Zbornik radova se objavljuje godišnje u najviše četiri sveske. Promena periodičnosti mora se evidentirati obnavljanjem katalogizacije, tj. izradom novog kataloškog zapisa CIP.
U okviru jednog volumena moguće je objaviti samo jedan dvobroj koji obuhvata dve sveske.
Svi članci se objavljuju u redovnim sveskama. Redovne sveske mogu biti tematskog karaktera. Vanredni, dopunski i specijalni brojevi podležu proceduri predviđenoj za redovno izdavanje časopisa.
Brojčane oznake volumena (godišta) časopisa rastu kontinuirano. Kontinuitet se ne sme narušiti ni u slučaju prekida u izdavanju časopisa.
Sveske se označavaju redom prema predviđenoj dinamici izlaženja.
Brojčana oznaka strana počinje od prve strane teksta prvog članka i nastavlja se u svim prilozima jednog volumena. Korice, naslovna strana, sadržaj i oglasi ne ostraničavaju se.
Sadržaj sveske
Član 7
U sadržaju sveske daje se ime i prezime autora, puni naslov svakog priloga, kao i početna i završna stranica svakog priloga.
Sadržaj može da ima odeljke. Naslovi odeljaka ne mogu biti zamena za obaveznu kategorizaciju članaka, koji se kategorišu svaki ponaosob (npr. originalni naučni članak, pregledni rad i dr.).
Prilozi nenaučnog karaktera, koji se prema propisima kojima se uređuje naučnoistraživačka delatnost ne smatraju naučnim rezultatom, ne moraju biti uređivani u skladu sa pravnim aktom koji reguliše kategorizaciju i rangiranje naučnih časopisa. Mogu se navoditi u sadržaju, ali treba da budu jasno obeleženi odgovarajućim naslovom.
Impresum
Član 8
Impresum se daje u svakoj svesci Zbornika radova, na istom istaknutom mestu i sadrži:
1) naziv izdavača;
2) imena, funkcije, kao i naziv i sedište ustanove u kojoj su zaposleni članovi uredništva (afilijacija);
3) kontakt podatke: adresu, e-adresu, faks i telefonski broj;
4) imena članova sekretarijata;
5) imena osoba zaduženih za jezičku redakciju (lektora, korektora i eventualno prevodioca);
6) štampariju, mesto štampanja i tiraž;
7) naziv i internet adresu (URL) baze podataka u kojoj su članci dostupni u vidu punog teksta;
8) nazive sekundarnih publikacija (bibliografskih baza) koje indeksiraju časopis;
9) nazive institucija koje finansijski pomažu izdavanje;
10) način pretplate i cenu.
Članovi uredništva i sekretarijata mogu se navoditi i izdvojeno, na nekom drugom i istaknutom mestu.
Podaci o Zborniku radova daju se u svakoj objavljenoj svesci. Moguće izmene unose se u prvom broju određenog godišta.
Kataloški zapis (CIP)
Član 9
U kataloškom zapisu Zbornika radova obuhvaćeni su osnovni bibliografski podaci o časopisu. Kataloški zapis Zbornika radova izrađuje Biblioteka Matice srpske. U slučaju promene nekog podatka iz kataloškog zapisa, katalogizaciju treba obnoviti.
Kataloški zapis se ispisuje u svakoj objavljenoj svesci, na istaknut način (u posebnom okviru), po pravilu na poslednjoj stranici.
Dosadašnji glavni urednici
Član 10
U svakoj svesci Zbornika radova štampaju se imena dosadašnjih glavnih urednika, sa početnom i krajnjom godinom u kojoj su obavljali dužnost glavnog urednika.
Obavezni primerci i distribucija
Član 11
Biblioteka Pravnog fakulteta u Novom Sadu shodno Zakonu o obaveznom primerku publikacija dostavlja obavezne primerke Zbornika radova određenim instutucijama, te vrši razmenu sa srodnim bibliotekama i institucijama.
II REDAKCIJA ZBORNIKA RADOVA
Organi časopisa
Član 12
Za realizaciju Zbornika radova odgovorno je uredništvo, glavni urednik i sekretarijat.
Uredništvo
Član 13
Uredništvo časopisa čine glavni urednik, dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu, upravnik Izdavačkog centra Pravnog fakulteta u Novom Sadu i članovi iz reda naučne javnosti.
Uredništvo broji do 10 članova iz nacionalne naučne javnosti i do 8 članova iz inostrane naučne javnosti, shodno važećim pravnim aktima u ovoj oblasti.
Članove uredništva imenuje dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
Poslovi uredništva su staranje o ostvarivanju programske koncepcije i uređivačke politike časopisa; utvrđivanje plana izdavanja Zbornika radova i sl.
Sednice uredništva
Član 14
Sednice uredništva saziva i njihovim radom rukovodi glavni urednik. U slučaju njegove sprečenosti ili odsustva sednice saziva i njom rukovodi najstariji član uredništva.
Sednice uredništva se održavaju po potrebi.
Sednica se saziva putem elektronske pošte. Poziv za sednicu dostavlja se najkasnije tri dana pre održavanja sednice, sa naznakom mesta i vremena održavanja sednice. Izuzetno, u posebno hitnim slučajevima sednica se može zakazati u roku kraćem od tri dana.
Sednica se može održati ako sednici prisustvuje većina članova uredništva (kvorum za rad). Ako se na poziv ne odazove dovoljan broj članova, glavni urednik odlaže sednicu za određeni dan i sat.
U cilju efikasnijeg rada uredništva sednice se mogu održavati i elektronskim putem.
Član uredništva koji je sprečen da prisustvuje sednici, dužan je da pre njenog održavanja obavesti glavnog urednika o svojoj sprečenosti, uz obrazloženje razloga.
Odluke na sednici donose se većinom glasova svih prisutnih članova uredništva.
Glavni urednik sastavlja dnevni red, koji se nudi na razmatranje i usvajanje članovima uredništva.
Na sednicama uredništva vodi se zapisnik.
Zapisnik se usvaja na narednoj sednici uredništva.
Zapisnik po pravilu vodi menadžer Zbornika radova ili neki od članova sekretarijata.
Glavni urednik između dve sednice uredništva može odlučivati o pitanjima iz nadležnosti uredništva, na taj način što će o svakom važnijem pitanju pribaviti mišljenje i saglasnost ostalih članova ili većine članova uredništva, s tim da je obavezan da na narednoj sednici od uredništva zatraži verifikaciju svoje odluke.
Glavni urednik
Član 15
Glav¬nog ured¬ni¬ka ime¬nu¬je Nastavno-naučno ve¬će Pravnog fakulteta u Novom Sadu, na predlog dekana Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
Dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu može da predloži Nastavno-naučnom veću razrešenje urednika u slučajevima kršenja odredbi ovog Pravilnika ili etičkog kodeksa Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
Glavni urednik neposredno rukovodi radom uredništva; pregleda svaki dostavljeni članak i obezbeđuje objavljivanje radova koji odgovaraju koncepciji časopisa; vrši izbor recenzenata za svako izdanje časopisa; usklađuje sve poslove u vezi sa izdavanjem časopisa; saziva sednice uredništva, na svoju inicijativu ili po predlogu, obavlja pripreme za sednice i predsedava njima.
Sekretarijat
Član 16
Sekretarijat čine menadžer, urednici rubrika i ostali članovi koji se imenuju iz reda zaposlenih na Pravnom fakultetu u Novom Sadu.
Članove sekretarijata imenuje glavni urednik.
Članovi sekretarijata obavljaju tehničke poslove u vezi sa uređivanjem i izdavanjem Zbornika radova.
Sekretarijatom rukovodi menadžer prema uputstvima glavnog urednika.
Menadžer
Član 17
Menadžer Zbornika radova prati sve aspekte uređivanja časopisa, koordinira rad svih lica uključenih u proces uređivanja i izdavanja Zbornika radova, podešava konfiguraciju časopisa u elektronskom sistemu, uključuje korisnike i daje im različite uloge koje su potrebne za rad u okviru časopisa i obavlja druge uređivačke aktivnosti.
Menadžer, samostalno ili u saradnji sa administratorima elektronskog sistema, određuje konfiguraciju sistema da bi ga uskladio sa politikom i pravnim aktima Zbornika radova.
Menadžer raspoređuje korisnike u elektronskom sistemu, samostalno ili u saradnji sa administratorima i korisnicima sistema. Ovo uključuje kreiranje korisničkih naloga, suspendovanje i brisanje korisničkih naloga, podešavanja uloga, pretraživanje i dodavanje već postojećih uloga korisnika, modifikaciju profila, spajanje naloga korisnika itd.
Menadžer priprema raspored i redosled tekstova u okviru različitih odeljaka u časopisu, kao i njihov redosled, po uputstvu glavnog urednika.
Menadžer može da po posebnom ovlašćenju glavnog urednika, urednika rubrike, grafičkog urednika, lektora, korektora, recenzenta ili autora obavlja pojedine poslove iz njihove nadležnosti.
Urednik rubrike
Član 18
Urednik rubrika kontroliše recenziju i uređivanje prijavljenih rukopisa koji su mu dodeljeni.
Urednik rubrike prati prijavljeni rukopis koji mu je dodelio glavni urednik.
Urednik rubrike pregleda pristiglu recenziju, koju po potrebi prosleđuje autoru, starajući se da autor postupi u skladu sa instrukcijama i sugestijama recenzenta.
Urednik rubrike pribavlja DOI i UDK broj rada.
Urednik rubrike kontroliše da li svaki predati rukopis ima sve potrebne elemente.
Urednik rubrike unosi u konačan tekst rada potrebne formalne elemente, poput DOI i UDK broja, imena autora, njihovu afilijaciju, mejl adresu i dr.
Urednik rubrike može da po posebnom ovlašćenju glavnog urednika obavlja pojedine poslove iz njegove nadležnosti.
III POSTUPAK UREĐIVANjA I RECENZIRANjA
Sistem za onlajn uređivanje i publikovanje časopisa
Član 19
Uređivanje Zbornika radova obavlja se posredstvom elektronskog sistema za uređivanje i publikovanje časopisa, koji podržava sve aktivnosti upravljanja uređivanjem, od kreiranja stranice časopisa, preko prijavljivanja rukopisa, praćenja recenzentskog procesa, vođenja administracije i čuvanja evidencije, do donošenja konačnih uredničkih odluka i publikovanja svezaka na sopstvenoj veb stranici.
Nadležnost za uređivanje
Član 20
Prispele rukopise glavni urednik dodeljuje na uređivanje uredniku rubrike, ili zadržava mogućnost da neposredno i samostalno sprovede postupak uređivanja određenog rada.
Svrha recenzije
Član 21
Primljeni radovi podležu recenziji od strane najmanje dva recenzenata. Svrha recenzije je da glavnom uredniku pomogne u donošenju konačne odluke o tome da li treba prihvatiti ili odbiti rad i da se kroz proces komunikacije sa autorima poboljša kvalitet rada.
Nastoji se da autor i recenzent ne budu zaposleni u istoj ustanovi, kako bi se u što većoj meri obezbedila objektivnost i nepristrasnost.
Recenzenti deluju nezavisno jedni od drugih, a njihov identitet je međusobno nepoznat, izuzev onda kada obe strane izraze spremnost za neposrednu komunikaciju.
Redakcija se stara o tome da se obezbedi što veći udeo inostranih recenzenata, ali vodeći računa da je u pitanju časopis koji je pretežnim delom usmeren ka nacionalnom pravnom poretku i domaćim pravnim i društvenim problemima.
Anonimnost recenzije
Član 22
U postupku recenziranja primenjuje se metod dvostrano anonimnog recenziranja radova. Autoru se ne daju podaci o recenzentima, a recenzentima se ne daju podaci o autoru.
Svi članovi redakcije dužni su da čuvaju anonimnost recenzije.
Postupak recenzije
Član 23
Rukopisi se upućuju na recenziju tek nakon inicijalne ocene da li su, s obzirom na formu i tematski delokrug, podobni za objavljivanje u časopisu. Posebna pažnja se posvećuje tome da inicijalna ocena ne traje duže nego što je neophodno.
Glavni urednik dodeljuje rukopis recenzentima koji se nalaze na listi recenzenata. Uz molbu za recenziju recenzentima se dostavlja Uputstvo za recenziju sa obrascem recenzije.
Recenzentu se određuje rok da se izjasni da li prihvata recenziju, i rok u kome je potrebno da izradi recenziju.
Recenzent sastavlja recenziju popunjavanjem obrasca recenzije, ili u vidu teksta u kome se na jasan i nedvosmislen način odgovara na osnovna pitanja iz recenzentskog obrasca.
Na kraju recenzije mora stajati jasna preporuka glavnom uredniku za dalje postupanje sa recenziranim rukopisom. U zavisnosti od konačne preporuke, recenzija može biti:
• Pozitivna (objaviti bez izmena)
• Uslovno pozitivna (objaviti uz predložene izmene)
• Negativna (predložiti za objavljivanje negde drugde; rukopis nije za objavljivanje)
Odgovornost recenzenta
Član 24
Recenzenti su odgovorni za kvalitet recenzije i za kvalitet rada odobrenog za štampanje. Kvalitet recenzije procenjuje glavni urednik i urednik rubrike.
Radovi koji su poslati recenzentu smatraju se poverljivim dokumentima. Recenzenti ne smeju da koriste neobjavljen materijal iz predatih radova za svoja istraživanja bez izričite pisane dozvole autora, a informacije i ideje iznesene u predatim radovima moraju se čuvati kao poverljive i ne smeju se koristiti za sticanje lične koristi.
Provera plagijata
Član 25
U skladu sa tehničko-tehnološkim i finansijskim mogućnostima, glavni urednik sprovodi i elektronsku kontrolu autentičnosti radova, da bi se u što je moguće većoj meri izbeglo objavljivanje nelegitimnih radova ili delova radova.
Ukoliko se u postupku uređivanja i recenziranja utvrdi da postoji poklapanje teksta sa već objavljenim materijalom, takav rad će se odbiti.
Ukoliko se u postupku uređivanja i recenziranja utvrdi da postoji poklapanje teksta sa već objavljenim materijalom u manjem obimu (nekoliko rečenica ili pasusa), glavni urednik će uputiti autora da sporne delove ispravi, nakon čega rad može biti prihvaćen za objavljivanje.
Prihvatanje rukopisa za objavljivanje
Član 26
U Zborniku radova se mogu objaviti samo radovi koji dobiju dve pozitivne ili uslovno pozitivne recenzije.
U izuzetnim situacijama kada se preporuke recenzenata ne podudaraju, glavni urednik odlučuje da li će neki tekst biti objavljen. Glavni urednik može poslati rukopis i na treću recenziju kada god smatra da je to korisno.
U slučaju kada recenzent da uslovno pozitivnu recenziju, autor je dužan da u tekst unese izmene i/ili dorade prema uputstvima recenzenata.
Ako autor teksta ne želi da prihvati sugestije recenzenata, dužan je da obrazloži svoj postupak u pisanoj formi, nakon čega će glavni urednik odlučiti da li će prihvatiti stav recenzenta i odbiti objavljivanje rukopisa, ili će prihvatiti stav autora i objaviti rukopis.
Tokom postupka recenzije urednik može da zahteva od autora da dostavi dodatne informacije (uključujući i primarne podatke), ako su one potrebne za donošenje suda o naučnom doprinosu rada. Urednik i recenzenti moraju da čuvaju takve informacije kao poverljive i ne smeju ih koristiti za sticanje lične koristi.
Glavni urednik nije dužan da prihvati rukopis za objavljivanje čak i kada postoje obe pozitivne recenzije. Odluku o prihvatanju rada glavni urednik donosi vodeći računa o usklađenosti rada sa naučnom politikom časopisa, ali i o jeziku na kom je rad napisan, broju i kvalitetu korišćenih referenci (posebno se vodi računa o udelu časopisnih referenci isključujući godišnjake i novine, udelu referenci inostranog porekla, prosečnoj starosti referenci, udelu autocitata itd.), naučnom ugledu autora, indeksu koncentracije autora (udeo autora sa najfrekventnijom afilijacijom u ukupnom broju afilijacija autora radova), indeksu internacionalnosti autora (udeo radova autora inostrane afilijacije isključujući koautorske radove sa domaćim autorima) i sl.
Od momenta prihvatanja rukopisa za objavljivanje do momenta izlaska sveske iz štampe glavni urednik može na zahtev autora izdati potvrdu da je rad prihvaćen za objavljivanje.
Zbog potrebe da se obezbedi određeni procenat radova na stranim jezicima, glavni urednik može zahtevati prevod rukopisa na neki od svetskih jezika, u skladu sa ovim Pravilnikom. U slučaju da je autor saglasan, ostavlja mu se rok da obezbedi adekvatan prevod. Od momenta prihvatanja rukopisa za objavljivanje do momenta dostavljanja konačne verzije preloma rukopisa glavni urednik može na zahtev autora izdati potvrdu da je rad uslovno prihvaćen za objavljivanje.
Izmene u naslovu ili tekstu rada
Član 27
Glavni urednik je ovlašćen da u dogovoru sa autorima, a po sugestijama urednika rubrike, recenzenta ili lektora, izvrši izmene u tekstu ili u naslovu rada.
Redosled radova
Član 28
Rukopisi koje glavni urednik prihvati ulaze u svesku Zbornika radova po hronološkom redosledu njihovog prijema ili prema tematskim prioritetima koje određuje glavni urednik, u okviru posebnih odeljaka.
Prilikom sastavljanja pojedinačnih svezaka Zbornika radova obavezno se vodi računa o potrebi zastupljenosti tematike iz raznih grana prava i odgovarajućem učešću svih oblika radova, o interesu Pravnog fakulteta u Novom Sadu i njegovoj delatnosti i sl.
Jedna sveska Zbornika radova ne može sadržati više od jednog rada jednog autora. Izuzetno, može se odobriti objavljivanje dva rada istog autora ukoliko je jedan od njih u skladu ovim Pravilnikom kategorisan kao naučna ili stručna kritika, naučna ili stručna polemika, naučni ili stručni osvrt, informativni prilog, prikaz ili intervju.
Korektura preloma
Član 29
Korektura predstavlja proces ispravljanja grešaka nastalih u štampi. Nakon preloma Zbornika radova, članci se dostavljaju autorima na korekturu. Odgovornost za nepravilno prelomljen tekst nakon korekture snose autori.
IV ČLANAK
Opremljenost članka
Član 30
Članak u Zborniku radova mora biti opremljen na standardan način. Sastavni delovi opreme članka daju se na prvoj stranici članka, izuzev kada je drugačije određeno.
Naslov
Član 31
Naslov bi trebalo da što vernije opiše sadržaj članka, korišćenjem reči prikladnih za indeksiranje i pretraživanje. Ako takvih reči nema u naslovu, poželjno je da se naslovu pridoda podnaslov.
Naslov rada predlaže autor, ali odluku o formulaciji naslova donosi glavni urednik.
U članku mora da postoji naslov na srpskom i engleskom jeziku, kao i na trećem jeziku kojim je eventualno napisan tekst rada.
Tekući naslov
Član 32
Tekući naslov se ispisuje u zaglavlju svake stranice članka radi lakše identifikacije.
Ime autora
Član 33
Navodi se puno ime i prezime (svih) autora, uključujući i srednje slovo. Imena i prezimena autora uvek se ispisuju uz naslov rada.
Funkcija i zvanje autora se ne navode.
Koautorski rad
Član 34
U Zborniku radova se mogu objavljivati samo radovi napisani od strane jednog autora.
Rad napisan od strane više autora (koautorski rad) može biti objavljen izuzetno na osnovu odobrenja glavnog urednika, ukoliko postoje posebno opravdani razlozi (projektna obaveza koja podrazumeva objavljivanje koautorskog rada, zajedničko izlaganje na konferenciji i sl.).
Autori su dužni da obezbede da njihov autorski tim naveden u rukopisu obuhvati ona lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa.
Redosled navođenja autora u koautorskom radu određuju sami koautori dodavanjem imena autora u elektronskom sistemu.
Naziv ustanove autora (afilijacija)
Član 35
Navodi se pun (zvanični) naziv i sedište ustanove u kojoj je autor zaposlen ili naziv ustanove u kojoj je autor obavio istraživanje. Samostalni istraživači i autori kojima naučnoistraživački rad nije primarna profesija takođe naznačavaju svoj status. U složenim organizacijama navodi se ukupna hijerarhija te organizacije (od punog registrovanog naziva do unutrašnje organizacione jedinice). U hijerarhiji organizacija bar jedna mora biti pravno lice. Ako je autora više, a neki potiču iz iste ustanove, mora se, posebnim oznakama ili na drugi način, naznačiti iz koje od navedenih ustanova potiče svaki.
Kontakt autora
Član 36
Uz ime autora, navode se njegovi kontakt podaci. Ukoliko je autora više, navode se kontakt podaci svih autora.
Identifikator digitalnog objekta (DOI)
Član 37
Svaki članak mora biti opremljen posebnom brojčanom oznakom DOI (Digital Object Identifier), koja mu se dodeljuje neposredno pred objavljivanje sveske.
DOI se ispisuje na početnoj strani članka na stalnom istaknutom mestu.
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC)
Član 38
Članci mogu biti opremljeni posebnom brojčanom oznakom UDC (Universal Decimal Classification) koja mu se dodeljuje neposredno pred objavljivanje sveske.
UDC se ispisuje na početnoj strani članka na stalnom istaknutom mestu.
Kategorija (tip) članka
Član 39
Kategoriju članka određuje glavni urednik na predlog recenzenata.
U Zborniku radova se objavljuju naučni i stručni članci.
Naučni članci razvrstani su u sledeće kategorije:
1) originalan ili izvorni naučni rad (rad u kome se iznose prethodno neobjavljivani rezultati sopstvenih istraživanja naučnim metodom);
2) pregledni rad (rad koji sadrži originalan, detaljan i kritički prikaz istraživačkog problema ili područja u kome je autor ostvario određeni doprinos);
3) kratko ili prethodno saopštenje (originalni naučni rad punog formata, ali manjeg obima ili preliminarnog karaktera).
4) naučna kritika, odnosno polemika (rasprava na određenu naučnu temu zasnovana isključivo na naučnoj argumentaciji i korišćenjem naučne metodologije) i osvrti.
Ukoliko se objavljuju i prilozi vannaučnog karaktera, naučni članci treba da budu grupisani i jasno izdvojeni u prvom delu sveske.
Stručni članci razvrstani su u sledeće kategorije:
1) stručni rad (prilog u kome se nude iskustva korisna za unapređenje profesionalne prakse, ali koja nisu nužno zasnovana na naučnom metodu);
2) informativni prilog (uvodnik, komentar i sl.);
3) prikaz (knjige, slučaja, naučnog događaja i sl.);
4) stručna kritika, odnosno polemika, osvrti stručni intervju.
Jezik rada
Član 40
Radovi mogu biti napisani na srpskom jeziku, ili na nekom od svetskih jezika (engleski, francuski, nemački, ruski).
Tekst rukopisa koji se predaje redakciji mora biti napisan jasnim jezikom, u skladu sa gramatičkim i pravopisnim pravilima. Glavni urednik ima pravo da uslovi objavljivanje rada prethodnom lekturom teksta, koja podrazumeva jezičku obradu teksta, pažljivo čitanje i uklanjanje pravopisnih i gramatičkih grešaka, kao i obradu rečeničnih konstrukcija.
Sažetak
Član 41
Sažetak (apstrakt) je kratak informativan prikaz sadržaja članka koji čitaocu omogućava da brzo i tačno stekne uvid u predmet istraživanja. Sažetak bi trebalo da sadrži termine koji se često koriste za indeksiranje i pretragu članaka.
Sastavni delovi sažetka su cilj istraživanja, metodi, rezultati i zaključak, kao i drugi elementi u skladu s naučnom baštinom koju neguje Zbornik radova (nacionalni, regionalni, kulturni kontekst, društveni smisao istraživanja, državni značaj istraživanja i sl.)
Preciznije instrukcije za izradu sažetaka daju se u uputstvu autorima o načinu pripreme članka.
U članku mora da postoji sažetak na srpskom i engleskom jeziku, kao i na trećem jeziku kojim je eventualno napisan tekst rada.
Za sažetke na stranim jezicima mora se obezbediti kvalifikovana lektura, odnosno gramatička i pravopisna ispravnost.
Ključne reči
Član 42
Ključne reči su termini ili sintagme koje tematski, teorijski, metodološki, disciplinarno, subdisciplinarno i na druge relevantne načine upućuju na sadržaj članka za potrebe indeksiranja i pretraživanja. Načelno, treba ih odrediti s osloncem na neki međunarodni izvor (popis, rečnik ili tezaurus) koji je najšire prihvaćen ili unutar date naučne oblasti, kao i na potrebu očuvanja kulturne, naučne i tehnološke baštine Republike Srbije.
Ključne reči daju se neposredno nakon sažetaka i na jeziku sažetka.
Datum prihvatanja članka
Član 43
Datum kada je redakcija primila članak, datum kada je dostavljena konačna verzija rukopisa, kao i datum kada je uredništvo konačno prihvatilo članak za objavljivanje, navode se hronološkim redosledom.
Zahvalnica
Član 44
Naziv i broj projekta finansiranog iz budžeta, odnosno naziv programa u okviru koga je članak nastao, kao i naziv naučnoistraživačke organizacije i ministarstva koje je finansiralo projekat ili program, navodi se u posebnoj napomeni na stalnom mestu, u fusnoti uz naslov rada.
Zahvalnice mogu da sadrže i druge elemente.
Prethodne verzije rada
Član 45
Ako je članak u prethodnoj verziji bio izložen na skupu u vidu usmenog saopštenja (pod istim ili sličnim naslovom), podatak o tome treba da bude naveden u posebnoj napomeni, po pravilu pri dnu prve strane članka.
Rad koji je već objavljen u nekom časopisu ne može se objaviti u Zborniku radova, ni pod sličnim naslovom i u izmenjenom obliku.
Tabelarni i grafički prikazi
Član 46
Tabelarni i grafički prikazi moraju da budu dati na jednoobrazan način, u skladu s odabranim disciplinarnim standardom opremanja članaka.
Preciznije instrukcije za izradu tabela i grafičih prikaza daju se u uputstvu autorima o načinu pripreme članka.
Navođenje (citiranje) u tekstu
Član 47
Način pozivanja na izvore u okviru članka mora biti jednak u svim radovima. Korišćeni izvori se navode u fusnoti, pri dnu strane u kojoj se nalazi korišćeni deo teksta.
Sistem navođenja korišćenih izvora u Zborniku radova predstavlja odraz tradicije objavljivanja srpske i druge periodike u Republici Srbiji. Detaljno se opisuje u uputstvu autorima, na način kojim se obezbeđuje očuvanja naučne baštine kao dela kulturne baštine.
Lista referenci
Član 48
Lista referenci predstavlja poseban odeljak na kraju rada u kome se objavljuju svi korišćeni izvori. Odeljak se može sastojati iz više delova, kao što su bibliografski izvori (članci, monografije i sl.), pravni izvori, internet-izvori, ostali izvori.
Reference se navode na dosledan način, azbučnim redom.
Reference se ne prevode na jezik rada. Naslovi citiranih domaćih časopisa daju se u originalnom, punom ili skraćenom, ali nikako u prevedenom obliku.
Format ispisa referenci detaljno se opisuje u uputstvu autorima.
Redakcija ne može prihvatiti za objavljivanje rukopis u kome postoji nestandardno, nepotpuno ili nedosledno navođenje literature.
V UREDNIČKA DOKUMENTACIJA
Registar prispelih radova
Član 49
Uredništvo vodi Registar prispelih radova.
Registar se vodi u elektronskom obliku.
U Registru prispelih radova vode se osnovni podaci o prijavljenim radovima i autorima. Navode se datumi prispeća rukopisa, ispravki rukopisa i odobravanja radova za objavljivanje.
Uputstvo autorima
Član 50
Uputstvo autorima donosi glavni urednik.
Uputstvo autorima sadrži detaljne zahteve o načinu oblikovanja članaka i slanja, odnosno prijema rukopisa. Zahtevima se utvrđuje dužina rukopisa, struktura članka (odeljci), format tabelarnih i grafičkih prikaza, prenos autorskih prava na časopis i sl. Posebno se utvrđuje jedinstven način citiranja. Odabrani format citiranja opisuje se detaljno uz navođenje primera za svaku vrstu citiranog izvora.
Detaljno uputstvo autorima o načinu pripreme članka objavljuje se u najmanje jednom broju časopisa godišnje, dok je skraćenu verziju uputstva moguće objaviti u svakoj svesci, uz naznaku mesta objavljivanja detaljnog uputstva. Uputstvo autorima objavljuje se i na internet-stranici Zbornika radova.
Uputstvo obavezno sadrži i deo kojim se ukazuje na obavezu poštovanja naučnih i etičkih principa i pravila prilikom pripreme i izdavanja članka, u skladu sa međunarodnim standardima.
Uputstvo recenzentima
Član 51
Uputstvo recenzentima donosi glavni urednik.
Uputstvo recenzentima sadrži detaljne instrukcije o načinu vrednovanja rada. U uputstvu su naznačene dimenzije, odnosno osobine članka koje se ocenjuju i oblik ocenjivanja (kvantitativno ili opisno).
Uputstvo sadrži i obrazac recenzije, s instrukcijama o načinu njegove popune.
U uputstvu se posebno naglašavaju obaveze recenzenata da ukažu na moguće povrede etičkih normi u radu.
U uputstvu se recenzenti obavezuju da naznače eventualni konflikt interesa pre nego što recenziraju rukopis.
Uputstvo recenzentima sa obrascem recenzije dostavlja se recenzentu elektronskim putem, uz molbu za prihvatanje recenzije.
Lista recenzenata
Član 52
Lista recenzenata sadrži imena, afilijacije i zvanja svih recenzenata. Lista recenzenata objavljuje se na kraju svake sveske, ili jedanput godišnje na kraju poslednje sveske svakog volumena.
Urednička dokumentacija sadrži i pisma saglasnosti recenzenata.
Registar recenzija
Član 53
Registar recenzija je arhiva poverljive prirode koja sadrži sve recenzije u elektronskom obliku.
VI ETIČNOST PUBLIKOVANjA
Nelegitimni radovi
Član 54
Objavljen rad se može proglasiti nelegitimnim.
Nelegitimnim radovima se smatraju radovi u kojima je došlo do povreda etičkih normi određenih razmera i oblika (plagiranje, fabrikovanje, falsifikovanje, manipulativno citiranje i sl.), što se utvrđuje primenom odgovarajućih procedura, metoda i kriterijuma izvedenih iz međunarodnih standarda i uputstava.
Nelegitimni radovi se moraju ispraviti ili povući (opozvati).
Prilikom razrešavanja etički spornih postupaka vodi se računa i o smernicama Error! Reference source not found.
Postupak sa nelegitimnim radovima
Član 55
Svaki pojedinac ili institucija u bilo kom trenutku može da prijavi glavnom uredniku saznanja o kršenju etičkih standarda i drugim nepravilnostima i da o tome dostavi verodostojne informacije i dokaze. Glavni urednik dostavlja prijavu autoru i daje mu prikladan rok da se izjasni o navodima iz prijave.
Ako utvrdi da je došlo do nepravilnosti, glavni urednik može da odluči da se publikuje ispravka, eratum ili opoziv rada. Tom prilikom moguće je preduzeti i druge mere, poput objavljivanja saopštenja ili uvodnika o navedenom slučaju, zabraniti autoru objavljivanje radova u časopisu na određeni period, obavestiti afilijativnu organizaciju autora i dr.
Ispravka
Član 56
Ispravka je zaseban tekst u kome autor rada iz različitih razloga unosi neophodne izmene u prethodno objavljeni (primarni) rad. Ispravka obuhvata:
• naslov, koji treba da počne sa “Ispravka:”, nakon čega sledi puni naslov ispravljenog rada i pun bibliografski opis, naslov ispravke zajedno s početnom stranicom mora se navesti u sadržaju sveske u kojoj se ispravka objavljuje;
• autora, odnosno autore ispravke i njihove afilijacije;
• sažetke ispravke na srpskom i engleskom jeziku, obično sasvim kratke (u jednoj do dve rečenice), s opisom razloga za objavljivanje ispravke;
• sam rad u užem smislu, tj. tekst ispravke, u kome se: precizno navode delovi (rečenica, pasus, referenca, brojka, tabela, formula, itd.) koji se u primarnom radu menjaju (“brišu”, odnosno “prestaju da važe”), kao i to čime se ti delovi eventualno zamenjuju; konstatuje na koji način je greška nastala, npr. omaškom u obradi, administrativnom greškom, i sl.; navodi ko je grešku otkrio (autor, redakcija, neko treći) i, eventualno, izražava zahvalnost onome ko je pomogao u otkrivanju greške, kao i žaljenje zbog njenog nastanka.
Eratum
Član 57
Eratum je zaseban rad koji se od ispravke razlikuje samo po tome što ga objavljuje glavni urednik a ne autor rada, pošto je za propust koji izmenu čini neophodnom odgovorna redakcija. U svemu ostalom eratum se ne razlikuje od ispravke.
Opoziv (retrakcija)
Član 58
Opoziv ili retrakcija je akt kojim se neki prethodno objavljen rad proglašava nevažećim. Rad može da opozove sam autor, glavni urednik ili oboje, dogovorno.
Opoziv je po pravilu rezultat naknadno utvrđenih metodoloških propusta, spornih nalaza ili povreda akademskih etičkih načela.
Opoziv se prikazuje u sadržaju sveske i urednički klasifikuje kao opoziv (retrakcija). U elektronskoj matičnoj bazi punog teksta uspostavlja se dvosmerna veza (HTML link) između originalnog rada i opoziva. Originalni rad se i dalje čuva u neizmenjenom obliku, s tim da se vodenim žigom na PDF dokumentu na svakoj stranici označava da je članak opozvan.
VII PRAVA I OBAVEZE AUTORA I TREĆIH LICA
Autorska prava
Član 59
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Odricanje od odgovornosti
Član 60
Izneseni stavovi u objavljenim radovima ne izražavaju stavove redakcije.
Autori snose svu odgovornost za celokupni sadržaj rada. Pravni fakultet u Novom Sadu neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.
Licenciranje
Član 61
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci i naznači da li je delo izmenjeno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u Zborniku radova, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Otvoreni pristup
Član 62
Zbornik radova se izdaje u režimu tzv. otvorenog pristupa i njegov sadržaj je dostupan korisnicima besplatno. Korisnici mogu da čitaju, preuzimaju, kopiraju, pretražuju puni tekst članaka, kao i da uspostavljaju HTML linkove ka njima, bez obaveze da za to traže saglasnost autora ili izdavača.
Pravo da sadržaj koriste bez pisane saglasnosti ne oslobađa korisnike obaveze da citiraju materijal objavljen u Zborniku radova u skladu sa ovim Pravilnikom.
VIII ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanje na snagu
Član 63
Pravilnik stupa na snagu i primenjuje se po proteku osam dana od dana njegovog objavljivanja.
Predsednik Saveta
Pravnog fakulteta u Novom Sadu
Prof. dr Dragan Milkov
Videti još: