Ceo tekst rada:
Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
2019, vol. LIII, No. 2, str. 691–704
jezik rada: grčki
pregledni članak
udk: 343.143(497.6)
doi: 10.5937/zrpfns53-20200
Autor:
Svjetlana Dragović, Ph.D. Student
Univerzitet u Novom Sadu
Pravni fakultet u Novom Sadu
svjetlanadragovic@gmail.com
Sažetak:
Programska zaštita svjedoka je policijska, fizičko-tehnička zaštita i ona se najčešće predviđa posebnim zakonom. Pruža se ne samo svjedocima, nego i njima bliskim licima (mada programskom zaštitom mogu biti obuhvaćene i druge kategorije lica, npr. u Srbiji, pored svjedoka i svjedoka saradnika, programsku zaštitu mogu uživati i osumnjičeni, okrivljeni, oštećeni, vještak, stručno lice i njima bliska lica). Trajanje programske zaštite svjedoka nije vezano za krivični postupak, ova zaštita se može primijeniti prije početka krivičnog postupka, za vrijeme krivičnog postupka, ali i nakon pravnosnažno okončanog krivičnog postupka. O primjeni programske zaštite odlučuju posebni organi, izvan krivičnog postupka. Takođe, posebni su i organi izvršenja. Ove mjere zaštite ne služe neposredno sprovođenju krivičnog postupka, pružaju se svjedoku van sudnice, u vrijeme kada ne vrši procesnu radnju svjedočenja. Za razliku od procesne zaštite svjedoka koja nema nikakvih ograničenja u pogledu krivičnih djela, vanprocesna zaštita svjedoka se pruža samo u pogledu pojedinih, zakonom tačno određenih krivičnih djela.
Programsku zaštitu svjedoka Bosna i Hercegovina je uvela Zakonom o programu zaštite svjedoka 2004. godine. S obzirom na to da je ovaj Zakon imao mnogo nedostataka, 2014. godine usvojen je novi Zakon o programu zaštite svjedoka. Osnovni razlog za donošenje ovog Zakona proizilazi iz činjenice da je neophodno obezbijediti efikasan sistem zaštite svjedoka prije, tokom i nakon krivičnog postupka, kako bi se svjedocima omogućilo slobodno i otvoreno svjedočenje u krivičnim postupcima pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Ključne reči:
svjedoci, zaštita, program zaštite svjedoka, BiH