Ceo tekst rada:
Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
2018, vol. LII, br. 2, str. 749–774
jezik rada: engleski
Pregledni članak
udk: 341.231.1:504
doi: 10.5937/zrpfns52-17811
Autor:
Mr Gordana Preradović, student doktorskih studija
Univerzitet u Banjoj Luci
Pravni Fakultet u Banjoj Luci
preradovic.goga@gmail.com
Sažetak:
Klimatske promjene imaju dalekosežne štetne posljedice po ekološke sisteme, ljudske živote i zdravlje i ekonomski napredak, pa se postavlja pitanje odgovornosti država za klimatske promjene i njihove štetne posljedice, te da li relevantni međunarodni propisi koji se bave klimatskim promjenama (Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Kjoto protokol i Pariški sporazum) propisuju i definišu odgovornost države (ili više država) za klimatske promjene i štete koje nastaju usljed klimatskih promjena, a do kojih dolazi zbog nepoštivanja preuzetih obaveza iz navedenih međunarodnih dokumenata. U kontekstu klimatskih promjena primarna obaveza država je da redukuju svoje emisije gasova staklene bašte i na taj način da zaštite atmosferu kao opšte dobro cijelog čovječanstva. U novije vrijeme se sve veća pažnja posvećuje prilagođavanju na štetne efekte promjene klime, kao i obavezama razvijenih država da pomognu nerazvijenim državama i državama u razvoju, koje su ujedno i najosjetljivije na štetne posljedice klimatskih promjena, u finansiranju i sprovođenju mjera prilagođavanja. U radu analiziramo i osnove i elemente opšte međunarodne odgovornosti država za protivpravne akte, kao i međunarodna običajna pravna pravila zabrane činjenja štete i due diligence standarda ponašanja države, kao izvore međunarodne odgovornosti država koje krše navedena običajna pravna pravila.
Ključne reči:
klimatske promjene, međunarodna odgovornost država, mehanizam postupanja po preuzetim obavezama.