Ceo tekst rada:

Preuzimanje rada u pdf formatu

Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad

2018, vol. LII, br. 2, str. 749–774

jezik rada: engleski

Pregledni članak

udk: 341.231.1:504

doi: 10.5937/zrpfns52-17811

Autor:

 

Mr Gordana Preradović, student doktorskih studija

Univerzitet u Banjoj Luci

Pravni Fakultet u Banjoj Luci

preradovic.goga@gmail.com

Sažetak:

Klimatske promjene imaju dalekosežne štetne posljedice po ekološke sisteme, ljudske živote i zdravlje i ekonomski napredak, pa se postavlja pitanje odgovornosti država za klimatske promjene i njihove štetne posljedice, te da li relevantni međunarodni propisi koji se bave klimatskim promjenama (Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Kjoto protokol i Pariški sporazum) propisuju i definišu odgovornost države (ili više država) za klimatske promjene i štete koje nastaju usljed klimatskih promjena, a do kojih dolazi zbog nepoštivanja preuzetih obaveza iz navedenih međunarodnih dokumenata. U kontekstu klimatskih promjena primarna obaveza država je da redukuju svoje emisije gasova staklene bašte i na taj način da zaštite atmosferu kao opšte dobro cijelog čovječanstva. U novije vrijeme se sve veća pažnja posvećuje prilagođavanju na štetne efekte promjene klime, kao i obavezama razvijenih država da pomognu nerazvijenim državama i državama u razvoju, koje su ujedno i najosjetljivije na štetne posljedice klimatskih promjena, u finansiranju i sprovođenju mjera prilagođavanja. U radu analiziramo i osnove i elemente opšte međunarodne odgovornosti država za protivpravne akte, kao i međunarodna običajna pravna pravila zabrane činjenja štete i due diligence standarda ponašanja države, kao izvore međunarodne odgovornosti država koje krše navedena običajna pravna pravila.

Ključne reči:

klimatske promjene, međunarodna odgovornost država, mehanizam postupanja po preuzetim obavezama.